Vrste rana
Rana nastaje usled povrede kožnog pokrivača koji predstavlja barijeru između unutrašnje i spoljne sredine, pri čemu dolazi do gubitka tkiva, rana krvari i boli
Koje vrste rana poznajemo?
Rane delimo na akutne i hronične, a po načinu zarastanja na primarne i sekundarne..
- Akutne rane po osnovu mehanizma nastanka delimo na:
- Mehaničke rane (porezotina, posekotina, ubodna, prostrelna, rana od ugriza, ogrebotina, kontuzija, površinska rana)
- Termičke rane (usled dejstva visoke temperature-opekotine ili suprotno usled dejstva niske temperature – promrzline),
- Hemijske rane (usled dejstva kiselina ili baza),
- Rane usled zračenja (usled dejstava raznih vrsta zračenja),
- Jatrogene rane (tokom dijagnostičkih ili terapijskih postupaka, na primer: slučajno probijeno tkivo tokom biopsije ili pogrešan laserski tretman).
- Hronične rane mogu nastati: kako prelaskom akutnih u hronične rane usled drugih bolesti ili infekcija, tako i mikrotraumatizacijom (manja oštećenja) kože ili produbljivanjem nekroze. Generalno se hroničnom smatra rana koja nema tendenciju da zaraste u roku od 6 do 9 nedelja.
Hronične rane:
- površinske,
- duboke,
- kontaminirane (rana naseljena
- mikroorganizmima bez
- infekcije),
- inficirane,
- nekrotične,
- sa biofilmom
U hronične rane spadaju:
- ulcus cruris (venski ulkus) različitog porekla,
- dekubitusi (rane od ležanja),
- sindrom dijabetskog stopala,
- ulkusi u oblasti limfedema,
- neuropatski ulkusi,
- ulkusi kod autoimunih bolesti
- egzulcerisani tumori (tumori koji nadrastaju kožni pokrivač),
- postoperativne I posttraumatske rane koje zarastaju per secundam (sekundarno).